Dana 26.01.2022. godine,  u 10,00 sati održana je glavna rasprava u Županijskom sudu u Mostaru u kaznenom predmetu protiv Zijada Padalovića (1965.) iz Buturović Polja, općina Konjic, zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 142 st. 1. preuzetog Kaznenog zakona SFRJ.

 Naime, Županijsko/Kantonalno tužiteljstvo HNŽ/K Mostar je nakon provedene istrage podiglo, a Županijski sud u Mostaru dana 17.02.2017.godine potvrdio optužnicu protiv Zijada Padalovića (1965.) iz Buturović Polja, općina Konjic,

zbog osnovane sumnje

da je za vrijeme oružanog sukoba između Armije Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća odbrane, na području općine Konjic, kao pripadnik VP. 45. Brdske brigade ARBIH, kršeći pravila međunarodnog humanitarnog prava, odnosno odredbe čl. 3. st. 1. toč. a.  IV Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata od 12.08.1949. god., koja zabranjuje da se prema zaštićenim osobama vrše ubojstva i nanose povrede tjelesnog integriteta, tako što je:

            Dana 14.09.1993 godine, u prijepodnevnim satima, u Buturović Polju, općina Konjic, znajući da se u kući “J.  T.” nalaze zatvoreni civili hrvatske nacionalnosti, pristajući da nekog od njih liši života i nanese povrede tjelesnom integritetu, došao do prozora kuće i kroz prozor u unutrašnjost prostorije u kojoj su boravili zatvorenici, iz automatske puške ispalio više hitaca u njihovom pravcu koji su pogodili M. D., Z. Š. i I. K., nakon čega su istog dana, teško ranjeni M. D. i Z. Š. prebačeni u Kantonalnu bolnicu u Zenici, pa je posljedicom teškog ranjavanja kod M. D. došlo do osobito teških tjelesnih povreda u vidu prostrijela trbuha sa ozljedom poprečnog debelog crijeva, tankog crijeva i žučnog mjehura, uslijed kojih je kod istog nastupila smrt dana 15.09.1993 g., kod Z. Š. teške tjelesne povrede u vidu ustrijela desne podlaktice sa višestrukim prijelomom palačne i lakatne kosti uz prisutnost metalnih stranih tijela, prostrijel desne natkoljenice i debelog mesa sa prijelomom desne sjedne kosti zdjelice i površinske rane desne pete i prednje strane lijeve natkoljenice, a kod I. K. tjelesne ozljede u predjelu butine.

Dakle, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata, koja zabranjuju da se prema zaštićenim osobama vrše ubojstva i nanose povrede tjelesnom integritetu, izvršio ubojstvo i nanio povrede tjelesnom integritetu civilnim osobama

Čime je počinio kazneno djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz čl. 142 st. 1. preuzetog Kaznenog zakona SFRJ.

Napomena:
„Prema načelu pretpostavke nevinosti iz čl. 3. st. 1. ZKP-a F BiH, svatko se smatra nevinim za kazneno djelo dok se pravomoćnom presudom suda ne utvrdi njegova krivnja, radi čega potvrđivanjem optužnice protiv određene osobe za konkretno kazneno djelo, ne predstavlja njenu kaznenu odgovornost za počinjenje kaznenog djela,  jer se krivnja počinitelja utvrđuje pravomoćnom presudom.“

Dana 16.12.2021. godine, u 11,00 sati održano je ročište za izjašnjenje o krivnji u Županijskom sudu u Mostaru, u kaznenom predmetu protiv Hasana Delića, zv. "Haso" (1972.), iz Mostara, zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz čl. 144. preuzetog KZ SFRJ.

            Naime, Županijsko/Kantonalno tužiteljstvo HNŽ/K Mostar je nakon provedene istrage podiglo, a Županijski sud u Mostaru potvrdio optužnicu protiv Hasana Delića, zv. "Haso" (1972.), iz Mostara, zbog osnovane sumnje da je u mjesecu listopadu 1993. godine, za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini i u vrijeme oružanog sukoba između Hrvatskog vijeća obrane i Armije Republike Bosne i Hercegovine, u mjestu Donja Drežnica, općina Mostar, kao pripadnik Armije R BiH, postupajući suprotno pravilima  međunarodnog humanitarnog prava, prema zaštićenim ratnim zarobljenicima hrvatske nacionalnosti, nanosio povrede tjelesnog integriteta i vrijeđao osobno dostojanstvo, osobito uvredljivim i ponižavajućim postupcima, čime je počinio kazneno djelo Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz čl. 144. preuzetog KZ SFRJ.

Napomena:
„Prema načelu pretpostavke nevinosti iz čl. 3. st. 1. ZKP-a F BiH, svatko se smatra nevinim za kazneno djelo dok se pravomoćnom presudom suda ne utvrdi njegova krivnja, radi čega potvrđivanjem optužnice protiv određene osobe za konkretno kazneno djelo, ne predstavlja njenu kaznenu odgovornost za počinjenje kaznenog djela,  jer se krivnja počinitelja utvrđuje pravomoćnom presudom.“